Riječ moda dolazi od latinske riječi modus što je u prijevodu mjera ili način. Već je svima dobro poznata i korištena u svakodnevnom životu te se na njen spomen uvijek sjetimo različitih odjevnih predmeta, modnih kuća ili poznatih dizajnera. Na koji je način moda povezana s našom temom broja saznajte u nastavku teksta koji je za vas napisala Iva Guć, 4.f.
Moda je oduvijek bila ogledalo društvenih promjena, tehnoloških napredaka, ali i različitih kulturnih utjecaja. Svako stoljeće, desetljeće, pa čak i godina odražavali su duh svoga vremena, a moda je bila jedno od sredstava koje je pokazivalo njegovu vrijednost.
Od svojih je početaka moda odražavala društveni status pojedinca. U starom Egiptu, Grčkoj i Rimu odjeća siromašnijeg stanovništva bila je jednostavna i izrađivana od nešto lakše dostupnih materijala poput vune i lana, a to su većinom bile tunike i toge. Plemići i imućniji građani nosili su bogatije tkanine teže dostupnih boja, poput ljubičaste koja je označavala visoki društveni status.
Razdoblje srednjega vijeka označava snažan utjecaj Crkve na svakodnevni život, pa tako i na modu i odijevanje. Kasnije se pojavljuju složeniji krojevi koji su naglašavali društveni status. Tako je renesansa poznata po korzetima, krinolinama, a u doba rokokoa i baroka muškarci su nosili uske hlače s cipelama na potpeticu i perike.
Dvadeseto je stoljeće neupitno donijelo najviše promjena u modi, i to gotovo sa svakim novim desetljećem. „Lude dvadesete“ najbolje ilustrira poznati roman i njegova filmska adaptacija The Great Gatsby. Tridesete i četrdesete donijele su smireniju i ženstveniju siluetu. Diorova kolekcija „New Look“ , nastala završetkom Drugoga svjetskog rata, slavi ženstvenost i eleganciju kreacijama naglašenoga struka i širokim suknjama do ispod koljena. Cjelokupan dojam zaokružuju duge rukavice, cipele s malom potpeticom i šešir širokoga oboda. Bila su to vremena kada je moda vratila glamur u svakodnevicu. Šezdesete su bile buntovne i eksperimentalne. Mini suknje geometrijskih uzoraka i printova zamjenjuju klasične suknje. Čak i muškarci počinju eksperimentirati s bojama i dužim kosama. Sve je to bio uvod u sedamdesete godine, desetljeće hipija, širokih hlača, sukanja do poda, šarenih uzoraka, trapera, resica i cvjetnih motiva. Osamdesete su desetljeće pretjerivanja. U modu ulaze široka ramena, fluorescentne boje, traper jakne, koža, čipka, ali i sportska moda u svakodnevici. Muškarci su nosili „power suits“ s jastučićima na ramenima, a žene su kombinirale glamur i sportski stil. Devedesete su prepoznatljive po grunge pokretu, martensicama i kariranim košuljama.
Početak 21. stoljeća donosi opet neke nove trendove, a utjecaj društvenih mreža vidljiv je i u modi. Sve se toliko brzo mijenja, javljaju se neke nove estetike te su kombinacije naizgled nespojivoga postale dio svakodnevice. Čini se da je više nego ikada prije struka svjesna važnosti prilagodbe.
Moda se stalno mijenja, prilagođava novim utjecajima – bilo da su to društvene promjene, tehnološki napredak ili povratak arhivskoga dizajna. To je (začarani) krug koji obuhvaća i reinterpretaciju prošlosti i stvaranje novih estetskih smjerova. Upravo zahvaljujući metamorfozi, odjeća i dodatci dobivaju nova značenja i namjene te svakome od nas pružaju mogućnost kreativnoga i originalnoga izražavanja.
