Metamorfoza u filmskoj umjetnosti iznimno je široka tema koja obuhvaća preobrazbu likova, žanrova, priča, ali i vizualnih elemenata, tehnika snimanja te konačno podrazumijeva i promijenjen načina gledanja i doživljaja filmskih ostvarenja. O tome kako su društvene promjene te razvoj tehnologije utjecali na preobrazbu u filmu piše Ilonka Hržić iz 4.f
Premda je povijest svjetskoga filma puna zanimljivih fizičkih metamorfoza likova, dovoljno je samo sjetiti se neponovljivoga Brada Pitta u klasiku Neobičan slučaj Benjamina Buttona, ili, nekima još zanimljivijih, psiholoških (Savršena formula s Bradleyjem Cooperom u glavnoj ulozi), autorica ovoga članka pred vas donosi drugačiji pristup metamorfozi u filmu.
Struka se slaže da je metamorfoza ključna za filmsku umjetnost zato što produbljuje likove, pridonosi razvoju napetosti, omogućuje istraživanje ljudske prirode te „potiče emocionalnu rezonancu“, tj. transformacije često izazivaju snažne emocije gledatelja.
Prva desetljeća 20. stoljeća donose značajne promjene u filmskoj umjetnosti. Pronalazak tehnike zvučnoga filma, a potom i rasprostranjivanje filma u boji, prekretnice su u povijesti filma. Glumci su sada govorili, pjevali i vrištali s platna, a publika plakala, smijala se, navijala ili užasavala zajedno s glumcima. Otvorila su se vrata potpuno novoga svijeta, kao što se to dogodilo i Dorothy iz filma Čarobnjak iz Oza, kad je u jednoj sceni prešla iz “sepija” Kanzasa u “Technicolor” Oz svijet.
Film je zrcalo stvarnosti
Film je postupno postao ogledalo društva i čovjeka. Čovjek je prije nekoliko desetljeća bio mnogo strpljiviji, spreman tjednima čekati dolazak novoga filma u kina, a danas samo klikne i bira između tisuća naslova. Vrijeme u kojem živimo i mogućnosti koje nam se nude, ono su što nas oblikuje. Kauč je polako zamijenio kino, a zaslon mobitela sve više zamjenjuje filmsko platno. Osim mjesta gledanja, promijenile su se i teme filmova. Nekada su filmovi ponajviše govorili o časti, ljubavi ili ratu, dok danas dominiraju superjunaci, distopija i znanstvena fantastika. Specijalni efekti i CGI (računalno generirane slike) stvaraju svjetove koji prkose zakonima fizike, što vidimo u filmovima Armageddon, Brzi i žestoki 6 ili Interstellar.
Bez obzira o kakvoj je i kolikoj preobrazbi riječ, bitno je da nas film „dotakne“. Nakon odgledanoga filma vjerujem da je svakome vrlo dobro poznat sljedeći scenarij: svjetla se u kinodvorani upale, a ti još uvijek sjediš, nespreman ustati… Ili kad zatvoriš laptop nakon gledanja, a film ti je i dalje u mislima i pred očima. Osjećaš da te film dotaknuo, možda promijenio, osvijestio i otvorio neka nova pitanja. Mi oblikujemo filmove, a oni oblikuju nas. Zato je metamorfoza filma ujedno i metamorfoza nas samih.
